17/12: Vetš, budućnost i kriza identiteta
Kategorija: Obrazovanje
Poslao: gonadarian
Pošto ima mnogo različitih objašnjenja, a i već sam više puta pisao na ovu temu, ovde navodim sve informacije relevantne za status studenata i moguće verzije budućnosti Vetš-a: zvanja studenata, veza domaćih sa stranim zvanjima, vrste i nivoi studija, mogućnosti doškolavanja.
I sve to uz pozivanje na usvojeni Zakon o visokom obrazovanju, a ne na ono što sam čuo od kolege ili pročitao na forumu.
I sve to uz pozivanje na usvojeni Zakon o visokom obrazovanju, a ne na ono što sam čuo od kolege ili pročitao na forumu.
Vrste studija
Po usvojenom zakonu, studije se dele na dve kategorije - akademske i strukovne. Nakon srednje škole se biraju osnovne studije iz jedne od ove dve kategorije i dalje menjanje istih nije predviđeno a u najmanju ruku, izuzetno komplikovano. Ovo sledi iz razlike u nameni: strukovne studije za buduće „radnike“, a akademske za buduće „naučnike, menadžere i rukovodioce“.
Preciznije o ovome u članu 25 - Vrste i nivoi studija:
„Студије првог степена су:
1) основне академске студије;
2) основне струковне студије.
Студије другог степена су:
1) дипломске академске студије - master;
2) специјалистичке струковне студије;
3) специјалистичке академске студије.
Студије трећег степена су:
1) докторске академске студије.“
Zvanja
Za navedene vrste studija, članom 95 - Stručni, akademski i naučni nazivi, predviđena su sledeća zvanja uz odgovarajuće oblasti:
osnovne strukovne - prvi stepen strukovnih studija,
osnovne akademske - prvi stepen akademskih studija,
specijalističke strukovne - specijalista, drugi stepen strukovnih studija,
akademske strukovne - specijalista, drugi stepen akademskih studija,
diplomske akademske - diplomirani, drugi stepen diplomskih akademskih studija,
doktorske akademske - doktor nauka (umetnosti), treći stepen akademskih studija.
Strana zvanja
Konkretnije, velike promene su izbacivanje titule magistra i redefinisanje titule diplomiranog studenta. Po novom zakonu (za studije iz naše struke), osnovne studije daju skraćenicu ing., diplomske akademske studije dipl. ing. i doktorske akademske studije dr.
Veza ovih skraćenica sa stranim nazivima je sledeća: ing. (za strukovne) - bachelor (appl.), ing. (za akademske) - bachelor, dipl. ing. - master, dr. - Ph. D.
Vrste institucija
U članu 32 - Visokoškolske ustanove:
„Делатност високог образовања обављају следеће високошколске установе:
1) универзитет;
2) факултет, односно уметничка академија, у саставу универзитета;
3) академија струковних студија;
4) висока школа;
5) висока школа струковних студија.”
Od ovih ustanova, strukovnim studijama se, logično, bave treća i peta, dok ostale nude akademske.
Trenutno stanje
Trenutno studenti Vetš-a po završetku studija dobijaju zvanje inženjera odgovarajuće oblasti, zvanje nekompatibilno sa novim zakonom i evropskim i širim edukativnim procesima. Takođe, ne postoji mogućnost daljeg školovanja (specijalističke studije) na Vetš-u, što onemogućuje nastavak redovnog studiranja i ostavlja kao opciju komplikovano, skupo i dugotrajno doškolavanje na nekom od srodnih fakulteta.
Vetš pred sobom ima tri puta: prvi je da akreditacija ne prođe i da Vetš nestane, drugi je da se akredituje za ustanovu koja nudi strukovne studije, i treći da nudi akademske.
Prva opcija nije moguća. Stoga je druga opcija minimum koji se može postići i samim tim dostizanje ove opcije ne može nikako biti pohvalno niti se nazivati uspehom. Ova opcija bi značila da se ništa nije promenilo. Za razliku od ove, treća opcija bi predstavljala prirodni tok daljeg razvoja Vetš-a.
Zaključak
Smatram da je akreditaciju za akademsku ustanovu neophodno postići. U skladu s tim se nadam da će nam povoljno rešenje ponuditi prozor u svet.
Linkovi
Zakon o visokom obrazovanju na Parlamentu Srbije
Po usvojenom zakonu, studije se dele na dve kategorije - akademske i strukovne. Nakon srednje škole se biraju osnovne studije iz jedne od ove dve kategorije i dalje menjanje istih nije predviđeno a u najmanju ruku, izuzetno komplikovano. Ovo sledi iz razlike u nameni: strukovne studije za buduće „radnike“, a akademske za buduće „naučnike, menadžere i rukovodioce“.
Preciznije o ovome u članu 25 - Vrste i nivoi studija:
„Студије првог степена су:
1) основне академске студије;
2) основне струковне студије.
Студије другог степена су:
1) дипломске академске студије - master;
2) специјалистичке струковне студије;
3) специјалистичке академске студије.
Студије трећег степена су:
1) докторске академске студије.“
Zvanja
Za navedene vrste studija, članom 95 - Stručni, akademski i naučni nazivi, predviđena su sledeća zvanja uz odgovarajuće oblasti:
osnovne strukovne - prvi stepen strukovnih studija,
osnovne akademske - prvi stepen akademskih studija,
specijalističke strukovne - specijalista, drugi stepen strukovnih studija,
akademske strukovne - specijalista, drugi stepen akademskih studija,
diplomske akademske - diplomirani, drugi stepen diplomskih akademskih studija,
doktorske akademske - doktor nauka (umetnosti), treći stepen akademskih studija.
Strana zvanja
Konkretnije, velike promene su izbacivanje titule magistra i redefinisanje titule diplomiranog studenta. Po novom zakonu (za studije iz naše struke), osnovne studije daju skraćenicu ing., diplomske akademske studije dipl. ing. i doktorske akademske studije dr.
Veza ovih skraćenica sa stranim nazivima je sledeća: ing. (za strukovne) - bachelor (appl.), ing. (za akademske) - bachelor, dipl. ing. - master, dr. - Ph. D.
Vrste institucija
U članu 32 - Visokoškolske ustanove:
„Делатност високог образовања обављају следеће високошколске установе:
1) универзитет;
2) факултет, односно уметничка академија, у саставу универзитета;
3) академија струковних студија;
4) висока школа;
5) висока школа струковних студија.”
Od ovih ustanova, strukovnim studijama se, logično, bave treća i peta, dok ostale nude akademske.
Trenutno stanje
Trenutno studenti Vetš-a po završetku studija dobijaju zvanje inženjera odgovarajuće oblasti, zvanje nekompatibilno sa novim zakonom i evropskim i širim edukativnim procesima. Takođe, ne postoji mogućnost daljeg školovanja (specijalističke studije) na Vetš-u, što onemogućuje nastavak redovnog studiranja i ostavlja kao opciju komplikovano, skupo i dugotrajno doškolavanje na nekom od srodnih fakulteta.
Vetš pred sobom ima tri puta: prvi je da akreditacija ne prođe i da Vetš nestane, drugi je da se akredituje za ustanovu koja nudi strukovne studije, i treći da nudi akademske.
Prva opcija nije moguća. Stoga je druga opcija minimum koji se može postići i samim tim dostizanje ove opcije ne može nikako biti pohvalno niti se nazivati uspehom. Ova opcija bi značila da se ništa nije promenilo. Za razliku od ove, treća opcija bi predstavljala prirodni tok daljeg razvoja Vetš-a.
Zaključak
Smatram da je akreditaciju za akademsku ustanovu neophodno postići. U skladu s tim se nadam da će nam povoljno rešenje ponuditi prozor u svet.
Linkovi
Zakon o visokom obrazovanju na Parlamentu Srbije
nrt01/02 napisao: